domena (franc. domaine, od lat. dominium: vlasništvo).
1. Državno, vladarsko ili krunsko dobro; područje, djelokrug, prostor znanstvene, umjetničke, političke, sudske djelatnosti.
2. U srednjem vijeku u zapadnoj Europi domena je vlastiti zemljišni posjed vladara. Od prihoda domenâ podmirivali su se troškovi dvora, kraljevske obitelji i uprave zemlje. Izravnu upravu domenama uveo je Karlo I. Veliki svojim Capitulare de villis (812). Tada još nije bilo razlike između državnoga i kraljevskoga privatnoga dobra. Poslije, s porastom državnih potreba, davanjem zemlje u leno plemićima i Crkvi te uvođenjem poreza slabjela je uloga domena. Od XVI. st. u Francuskoj i XVII. st. u Njemačkoj, s pravom zemaljskih staleža na odobravanje poreza, počinje se razlikovati u financijskoj upravi zemlje kraljevska blagajna od državne, a od XIX. st. zakonom je bilo utvrđeno državno vlasništvo domena, za razliku od krunskih dobara kao privatnoga vlasništva vladara. Nakon provedbe agrarnih reformi, domene su razdijeljene i danas postoje samo kao pokusna i, rjeđe, kao ogledna državna dobra. – Po hrvatsko-ugarskom pravu, dominium je bilo plemićko dobro s urbarskim selištem i kmetovima, nad kojima je njihov vlasnik imao vlastelinsku sudbenost.
3. U matematici, domena funkcije (područje definicije funkcije) je skup na kojem je funkcija zadana. Primjerice, domena funkcije sinus jest skup svih realnih brojeva. Ako je domena neke funkcije podskup skupa realnih brojeva, i ako se funkcija prikazuje u Kartezijevu koordinatnom sustavu, onda se prikazuje vrijednostima na apscisi. (→ kodomena funkcije)
4. U fizici, područje kristalne tvari u kojem su atomski, odnosno molekularni dipolni momenti potpuno paralelno orijentirani. Feromagnetske i feroelektrične tvari sastavljene su od velikoga broja domena, kojima su magnetski, odnosno električni dipolni momenti orijentirani u različitim smjerovima. U magnetskom, odnosno električnom polju dolazi do usmjerenosti domena i do snažne polarizacije tvari. Kod povišenih temperatura toplinsko gibanje razara domensku strukturu, pa tako i feromagnetska, odnosno feroelektrična svojstva.
5. U biokemiji → bjelančevine
6. Na internetu, imenski prostor, dio mrežne (web) adrese (→ www) što obuhvaća naziv računala ili skupine računala kojima pripada neki dokument; sastoji se od vršne domene, koja može označivati djelatnost (npr. com, edu, org) ili nacionalnu pripadnost (npr. hr, de, it), te od domene (kadšto i poddomene), npr. naziva organizacije, tvrtke, osobe kojoj sadržaj pripada, ili ključne riječi (npr. vlada, lzmk, licitar); dodjeljuje se u skladu s međunarodnim načelima internetskoga domenskoga sustava (DNS).
